Poljica

O Poljicima
Poljica je selo u unutrašnjost otoka udaljena 14 km istočno od Jelse, 22 km od Starog Grada, 39 km od grada Hvara, 5 km zapadno od Zastražišća i 37 km zapadno od Sućuraja. Smješteno je 2 km od mora, na 157 m nadmorske visine. Poljica označavaju prvo naselje u istočnom dijelu otoka Hvara poznato pod nazivom „Plame“, koje je danas općeprihvaćeno da se proteže od Jelse do Bogomolja, iako je u povijesnim zapisima sezalo od Sućurja do istočnog vrha Hvara.

Povijest
Ne zna se točno kada je selo Poljica nastalo kao stalno naselje. Prvi poznati pisani zapis o selu Poljica datira iz 1407. godine. Područje je zasigurno bilo naseljeno i u uporabi od prapovijesti, što pokazuju kameni grobni humci i razni predmeti poput keramike i pločica koji su tamo otkriveni. Oni datiraju još iz doba paleolitika, mezolitika, neolitika i eneolitika, kao i brončanog i željeznog doba. U brdima na jugu, iznad Poljica, nalazi se mala prapovijesna gradina na odmorištu s pogledom na zaljev Mala Stiniva, koja pruža dobar pogled na zaljev i dalje prema Makarskoj na kopnu. Na visokom terenu među poljima nalaze se i drevne grobne gomile. Rimske relikvije pronađene su na rubu polja u malenom naselju Grahovišće, koje je udaljeno samo 600 m sjeverno od Poljica. Osim ulomaka keramike, pločica i građevinskog materijala, bile su tu i dvije kamene cisterne i zid. Jedna cisterna ugrađena je u staju iz vremena srednjeg vijeka, a druga u modernu zgradu. Na istom mjestu nalazilo se i nekoliko starih grobova za koje se nije moglo datirati točnost.

O ljudima
Stanovnici Poljica bili su pobrojani zajedno sa Zastražišćem sve do 1673. godine, kada je popis stanovništva pokazao da u Poljicima živi 83 osobe, u 12 domaćinstava. 1711. godine živjelo je samo 35 stanovnika. Brojevi su godinama varirali. Brojevi su dosegli vrhunac od 314 u 1900. godini, ali je 2011. bilo samo 59 stalnih stanovnika.

U Poljicima je postojala škola koja je otvorena 3. studenog 1905. Djelovala je do 1972., s kratkom pauzom između 1911. i 1913. U početku je bila smještena u unajmljenim privatnim kućama do 1. rujna 1936., kada je izgrađena namjenska školska zgrada. Turistička zajednica Jelsa i Hrvatska astronomska unija (web stranica na hrvatskom jeziku) pokrenuli su 2021. godine projekt obnove zapuštene zgrade, stvarajući centar za posjetitelje i zvjezdarnicu za noćno nebo.

Poljoprivreda je i dalje glavno zanimanje seljana koji se uglavnom bave uzgojem maslina i grožđa, iako je turizam mnogim obiteljima postao važan izvor prihoda. Na prvi pogled selo se može činiti većinom napuštenim. Mrežna električna energija uvedena je tek 1962. Još nema tekuće vode, iako je projekt spajanja sela na glavnu mrežu u tijeku 2021. godine, a trebao bi biti završen do 2023. Istina je da je mnogo ljudi otišlo, najčešće iz ekonomskih razloga, neki u druge dijelove otoka Hvara, drugi da okušaju sreću u inozemstvu. Međutim, kao i u mnogim malim hvarskim naseljima, mnogi seljani zadržavaju žestoku odanost Poljicima, bez obzira gdje se nalazili. Postoje Facebook stranice (na hrvatskom jeziku) posvećene Poljicama, poput Poljica na Hvaru / Pojica na Foru fb: https://web.facebook.com/groups/1456367947971095?_rdc=1&_rdr. Dva elementa o identitetu sela izazivaju duboke osjećaje: crkva sa svojim vjerskim festivalima i nogometna momčad.

Nogometni klub – Hrvatski nogometni klub ‘Vatra’
NK ‘Vatra’, osnovan je 30. travnja 1937. godine, a u finale prvenstva Hvarske nogometne lige stigla je 1960. Došavši ponovno do finala 2003. i 2010. godine, NK ‘Vatra’ napokon je osvojio prvenstvo Hvara 2021. Kako bi pokrili troškove kluba, članovi koriste svaku priliku za prikupljanje sredstava, poput čišćenja lokalnih staza i kuhanja dalmatinskih specijaliteta za svoj štand na Jelsinom godišnjem festivalu vina.

Poljica i Crkva
Uloga Crkve u povijesti Poljica seže u daleku prošlost i odražava žestoku neovisnost duha stanovništva, kao i vitalni doprinos seoskih obitelji svojoj župi. Izvorno ovisni o župi Zastražišće, koja je osnovana 1605. godine, Poljica su se napokon oslobodila osnivanjem vlastite župe 1924. godine, nakon duge i ponekad nasilne borbe!

Priča o župnoj crkvi
Prvi pisani zapis o poljičkoj župnoj crkvi sv. Ivana Krstitelja datira iz 1579. godine, tijekom Papinske vizitacije Agostina Valiera. Izvorna crkva bila je mala i s godinama je pretrpjela štetu od vlage i zapuštenosti. U potpunosti je obnovljen i proširen na dvostruko veću izvornu veličinu 1940. godine, a od tada se održava i obnavlja u čestim intervalima.

Zvonik na sjevernoj strani pročelja seljaci su podigli 1926. godine, a dva zvona izlila je splitska firma Cukrov. Veće je zvono bilo posvećeno svetom Ivanu Krstitelju, manje Gospe od Ružarija. Poljički zvonik dovršen je svojim četverostranim krovom 1966. godine, a do postavljanja zastražiškog zvonika 1980. godine bio je jedini primjerak te vrste u regiji Plame.

Glavni oltar od mramora i kamena s rezbarijom Jaganjca Božjeg vjerojatno je postavljen oko 1910. godine, zamjenjujući stari drveni oltar. To je možda bilo djelo Andrije Bertapellea (1834. – 1917.), albista iz Vrboske koji je došao živjeti u Poljica. Drveni kip sv. Ivana Krstitelja u niši iznad oltara datira iz 1939. godine. Na sjevernoj strani crkve nalazi se udubljenje u kojem se nalazi drveni polikromni kip Gospe od Ružarija, koji je izradio drvorezbar Giuseppe Runggaldier, obrtnik iz crkva Sant’Udalrico u Val Gardeni, područje u Južnom Tirolu poznato po izvrsnoj kvaliteti duboreza. Kip je posvećen 1911. godine.

Na južnoj strani prolaza nalazi se kip Presvetog Srca Isusova iz 1938. godine u niši naručenoj u Milni 1956. Iste godine postavljen je zbor. Kip sv. Ivana Krstitelja uz krstionicu vjerojatno datira iz 19. stoljeća. Sa stražnje strane crkve nalazi se raspelo zvano ‘Mašurićev križ’ koje stoji u okviru stvorenom od obnovljenih sačuvanih dijelova starog drvenog oltara, a koji je vjerojatno klesao jelsanski drvorezbar Vinko Palaversić početkom 20. stoljeća. Mala sakristija s južne strane crkve sadrži kalež iz 16. stoljeća u svom inače skromnom inventaru. Tu je i lijepi tirolski kip Uskrsnuća koji se nekada nosio u tradicionalnim povorkama.

Poljičke kapelice i svetišta
Nekoliko vjerskih svetišta oko sela svjedoče o vjeri seljana. Kameni križ u blizini školske zgrade podignut je ili prije 1900. godine, kao simbol izjave seljana o duhovnoj neovisnosti od Zastražišća. Ostale sakralne značajke uključuju kapelu sv. Dominika (oko 1939.), svetište sv. Roka, kapelu sv. Antuna i svetište Gospe Fatimske (1963.) u dvorištu privatne kuće.

Kako doći do Poljica
Selo se nalaz na glavnoj cesti 116 koja povezuje grad Hvar i Sućuraj.

Što vidjeti i posjetiti:

Selo je sastavljeno od zgrada koje odražavaju život stanovnika kroz stoljetnu povijest. Gledajući stare kamene zidine i krovove sela, lako je zamisliti kakav je život bio tamo u prijašnja vremena.

Postoje prelijepe osamljene plaže udaljene otprilike 2 km: dvije koje službeno pripadaju Poljicima su Mala Stiniva i Zečja sjeverno od sela, ali u blizini je još mnogo malenih uvala, uključujući Prapatnu i Makarac. Za više detalja pogledajte naš članak “Jelsine plaže”.

Šetnja okolnom regijom pruža prekrasne poglede na ruralni i prirodni krajolik, prošaran prapovijesnim ostacima kako bi potaknuo maštu o tome kako se živjelo u davnim prošlim vremenima.

Gdje jesti i piti
U Poljicima nema trgovina, kafića ili restorana, pa ponesite sa sobom zalihe, posebno pitku vodu, ako planirate šetati tim područjem.

Posebni događaji
Blagdan sv
Ivan Krstitelja
Blagdan svetog Ivana Krstitelja, zaštitnika Poljica, obilježava se 24. lipnja. Dva dana prije, NK ‘Vatra’ organizira malonogometni turnir za momčadi sa cijelog otoka Hvara. Finale se igra dan prije stvarne gozbe, koja se na lokalnom dijalektu naziva ‘žežin’. Kao što je običaj u večernjim satima žežina, stanovnici Poljica i seljani koji su se tom prilikom vratili okupljaju se ispred župne crkve na velikom tradicionalnom lomači (oganj). Proslave na stvarni blagdan započinju koncelebriranom misom, nakon koje je redoslijed dana jelo, piće, glazba i ples, kao i turnir ‘balota’ (zdjelice ili petanka).

Procesija na Veliki petak
Procesija, kreće iz Poljica u 6 sati ujutro na Veliki petak, istodobno kad Zastražiška procesija napušta svoju župnu crkvu. Dvije povorke hodaju glavnom cestom i uskim puteljcima u smjeru kazaljke na satu, da se nebi sastali. Poljička povorka spušta se prema moru u uvali Vela Stiniva, gdje se Križ umoči u more kao simbol povezanosti sa svim stanovnicima koji su na raznim dijelovima svijeta. Procesija nastavlja do župne crkve Zastražišće prije povratka u Poljica.


Zanimljivosti

gdinj

Dašak prošlih vremena

Kada vidite stare kamene zidove i krovove moći ćete zamisliti život kakav je nekada bio. Poljoprivreda i uzgoj maslina glavne su grane ovog pitoresknog mjesta.

gdinj

Procesija na Veliki petak

Procesija na Veliki petak kreće prema Stinivi i križ se uranja u more što predstavlja spajanje sa svijetom.

gdinj

Mjesto na 157 m nadmorske visine

Kada vidite stare kamene zidove i krovove moći ćete zamisliti život kakav je nekada bio.

gdinj

Mediteranska gradnja

Poljoprivreda i uzgoj maslina glavne su grane ovog pitoresknog mjesta.

gdinj

Uvale

Mjesto Poljica udaljeno je 2 km od mora te mu pripadaju dvije uvale na sjevernoj strani: Mala Stiniva i Zečja.

gdinj

Mala Stiniva

Kako samo ime kaže, Mala Stiniva je mala uvalica na sjevernoj strani otoka Hvara. Okružena sa svega nekoliko kuća uz more, mali je raj za sve željne mirnog i tihog odmora uz čisto Jadransko more. Uvala pripada mjestu Poljica te je od njega udaljena 2 km.

gdinj

Župa Ivana Krstitelja

Crkva sv. Ivana Krstitelja prvi put se spominje 1579. godine, a nalazi se u sredini mjesta Poljica. Župa njeguje posebnu tradiciju u Velikom tjednu, točnije u ranojutarnjim satima Velikog petka, kada procesija s križem kreće preko Vele Stinive, Zastražišća, a zatim se ponovno vraća u mjesnu crkvu. Običaj je da se u Veloj Stinivi križ uroni u more i time poveže sa svijetom.

Zanimljivosti

Dašak prošlih vremena
Procesija na Veliki petak
Mjesto na 157 m nadmorske visine
Mediteranska gradnja
Uvale
Mala Stiniva
Župa Ivana Krstitelja

Smještaj

Vrsta

Učitaj više