Otok Šćedro – „Milostiv” prema mornarima i nautičarima
Otok Šćedro osobito vole nautičari jer se do njega ne može nikako drugačije doći osim brodom. Tako ljeti u njegovim sigurnim sjevernim uvalama zastanu brojne jahte, a vlasnici uživaju u miru, tišini i čistom moru te ponudi friške ribe u restoranima.
Ljepota Šćedra je u razvedenosti njegovih obala i biljnom pokrovu tipičnih mediteranskih zajednica šume i makije. Nekoć su na njemu bila dva naselja, Mostir i Nastane. U uvali Mostir nalazi se izvor vode Studenac. Na samom Šćedru i u obližnjem podmorju postoji nekoliko arheoloških lokaliteta.
Šćedro je otočić nedaleko od južne obale Hvara u Korčulanskom kanalu, udaljen 2,7 km od naselja Zavala. Dug je 6,5 km i širok 1,5 km, površina mu iznosi 8,36 km, a najviši vrh 113 m. Oko 3 km zapadno od Šćedra nalaze se Lukavci – tri otočića koja su nekad iznad površine, a ponekad ih preplavi more.
Šćedro u sjevernoslavenskim jezicima znači milostiv, milosrdan, kako su nekad moreplovci u njegovim lukama, Veli porat (Lovišće) i Mostir na sjevernoj strani otoka, nalazili zaštitu za vrijeme oluja, a mnogi nautičari tu će se skloniti i danas.
Latinski naziv za Šćedro je Tauris iz čega proizlaze talijanski nazivi Tauricola ili Torcola pa se u povijesnim zapisima otok zvao Torkola. Pored Šćedra odigrala se 47. g. pr. n. e. ključna pomorska bitka za budućnost Rimskog Carstva. Naime, Cezaru odan vojskovođa Vatinije porazio je Pompejevu flotu pod Oktavijevim zapovjedništvom. U uvali Mrtinovik, 4 km zapadno od Sućurja s južne strane Hvara, u moru se mogu vidjeti ostaci Pompejevih ratnih brodova. Tom je bitkom Cezar učvrstio provinciju Ilirik, a na Jadranu se nakon bitke nekoliko stoljeća nije ratovalo.
Šćedro je tijekom cijelog srednjeg vijeka, sve do prevlasti parobroda, imalo veliku pomorsku važnost za mletačke, dubrovačke i druge brodove.
Prema Hvarskom statutu iz 1331. godine Šćedro je bilo opće dobro i pašnjak Hvara. Zbog noćnih rosa na njemu su se uzgajale žitarice, a proizvodilo se do šest vagona žita, rasli su loza i masline. Da su na Šćedru nekada bila polja vidi se po makijom zaraslim gomilama.
Osim ostataka rimske vile i opljačkanih brodova u podmorju, u uvali Mostir nalaze se ruševine dominikanskog samostana, podignutog potkraj 15. i napuštenog u 18. stoljeću, te crkva Gospe od Milosrđa. Na Šćedru je bio i kamenolom Stare stine, a gipsom i kamenom iz njega izrađene su barokne kapelice katedrale u Hvaru.
Zanimljivosti
Šćedro
Šćedro je otok nedaleko od južne obale Hvara i pripada Općini Jelsa. Proglašen je značajnim krajobrazom 1972. godine. Ljepota Šćedra je u razvedenosti njegovih obala i biljnom pokrovu tipičnih mediteranskih zajednica šume i makije. Nekoliko kuća nastanjeno je uglavnom samo ljeti. Na samom Šćedru i u obližnjem podmorju postoji nekoliko arheoloških lokaliteta.
Dominikanski samostan
U uvali Mostir na otoku Šćedru nalaze se ruševine dominikanskog samostana, podignutog potkraj 15. i napuštenog u 18. stoljeću, te crkva Gospe od Milosrđa. Šćedro je tijekom cijelog srednjeg vijeka, sve do prevlasti parobroda, imalo veliku pomorsku važnost za mletačke, dubrovačke i druge brodove. Na Šćedru je bio i kamenolom Stare stine, a gipsom i kamenom iz njega izrađene su barokne kapelice katedrale u Hvaru.
Prirodne plaže
Prirodne i šljunčane plaže otoka Šćedra idealne su za ljubitelje mira i tišine. Plaže se nalaze na sjevernoj i južnoj strani ovog otočića, Kroz pješačke rute ovog otočića, pronađite onu idealnu za vas.
Lokacija
Šćedro se nalazi u Korčulanskom kanalu, blizu južne obale otoka Hvara. Udaljeno je oko 2,7 km od sela Zavala, duljine 6,5 km, širine 1,5 km, s ukupnom kopnenom površinom od 8,36 km. Na najvišoj je točki 113 m nadmorske visine. Otprilike 3 km zapadno od Šćedra nalaze se tri mala otočića Lukavci, koji su nekad iznad, nekad pod vodom.
Zanimljivosti
