Otok Šćedro – „Milostiv” prema mornarima i nautičarima
Otok Šćedro osobito vole nautičari. Tako ljeti u njegovim sigurnim sjevernim uvalama zastanu brojne jahte, a vlasnici uživaju u miru, tišini i čistom moru te ponudi friške ribe u restoranima.
Ljepota Šćedra je u razvedenosti njegove obale i biljnom pokrovu mediteranske šume i makije. Nekoć su na njemu bila dva naselja, Mostir i Nastane. U uvali Mostir nalazi se izvor vode Studenac. Na samom Šćedru i u obližnjem podmorju postoji nekoliko arheoloških lokaliteta.
Šćedro je otočić nedaleko od južne obale Hvara u Korčulanskom kanalu, udaljen 2,7 km od naselja Zavala. Dug je 6,5 km i širok 1,5 km, površina mu iznosi 8,36 km, a najviši vrh 113 m. Oko 3 km zapadno od Šćedra nalaze se Lukavci – tri otočića koja su nekad iznad površine, a ponekad ih preplavi more.
Šćedro u sjevernoslavenskim jezicima znači milostiv, milosrdan, kako su nekad moreplovci u njegovim lukama, Veli porat (Lovišće) i Mostir na sjevernoj strani otoka, nalazili zaštitu za vrijeme oluja, a mnogi nautičari tu će se skloniti i danas.
Latinski naziv za Šćedro je Tauris iz čega proizlaze talijanski nazivi Tauricola ili Torcola pa se u povijesnim zapisima otok zvao Torkola. Između otoka Šćedra i Hvara odigrala se 47. g. pr. n. e. odlučujuća pomorska bitka za budućnost Rimskog Carstva. Naime, Cezaru odan vojskovođa Vatinije porazio je Pompejevu flotu pod Oktavijevim zapovjedništvom. U uvali Mrtinovik, 4 km zapadno od Sućurja s južne strane Hvara, u moru se mogu vidjeti ostaci Pompejevih ratnih brodova. Tom je bitkom Cezar učvrstio provinciju Ilirik, a na Jadranu se nakon bitke nekoliko stoljeća nije ratovalo.
Šćedro je tijekom cijelog srednjeg vijeka, sve do prevlasti parobroda, imalo veliku pomorsku važnost za mletačke, dubrovačke i druge brodove.
Prema Hvarskom statutu iz 1331. godine Šćedro je bilo opće dobro i pašnjak Hvara. Zbog noćnih rosa na njemu su se uzgajale žitarice, a proizvodilo se do šest vagona žita, rasla je loza i maslina. Da su na Šćedru nekada bila polja vidi se po makijom zaraslim gomilama.
Osim ostataka rimske vile i opljačkanih brodova u podmorju, u uvali Mostir nalaze se ruševine dominikanskog samostana, podignutog potkraj 15. i napuštenog u 18. stoljeću, te crkva Gospe od Milosrđa. Na Šćedru je bio i kamenolom Stare stine, a od tog kamena izrađene su barokne kapelice katedrale u Hvaru.
Zanimljivosti
Šćedro
Šćedro je otok nedaleko od južne obale Hvara i pripada Općini Jelsa. Proglašen je značajnim krajobrazom 1972. godine. Ljepota Šćedra je u razvedenosti njegovih obala i biljnom pokrovu tipičnih mediteranskih zajednica šume i makije. Nekoliko kuća nastanjeno je uglavnom samo ljeti. Na samom Šćedru i u obližnjem podmorju postoji nekoliko arheoloških lokaliteta.
Dominikanski samostan
U uvali Mostir na otoku Šćedru nalaze se ruševine dominikanskog samostana, podignutog potkraj 15. i napuštenog u 18. stoljeću, te crkva Gospe od Milosrđa. Šćedro je tijekom cijelog srednjeg vijeka, sve do prevlasti parobroda, imalo veliku pomorsku važnost za mletačke, dubrovačke i druge brodove. Na Šćedru je bio i kamenolom Stare stine, a gipsom i kamenom iz njega izrađene su barokne kapelice katedrale u Hvaru.
Prirodne plaže
Prirodne i šljunčane plaže otoka Šćedra idealne su za ljubitelje mira i tišine. Plaže se nalaze na sjevernoj i južnoj strani ovog otočića, Kroz pješačke rute ovog otočića, pronađite onu idealnu za vas.
Lokacija
Šćedro se nalazi u Korčulanskom kanalu, blizu južne obale otoka Hvara. Udaljeno je oko 2,7 km od sela Zavala, duljine 6,5 km, širine 1,5 km, s ukupnom kopnenom površinom od 8,36 km. Na najvišoj je točki 113 m nadmorske visine. Otprilike 3 km zapadno od Šćedra nalaze se tri mala otočića Lukavci, koji su nekad iznad, nekad pod vodom.
Zanimljivosti
