Grapčeva špilja

„To je bila zemlja Kiklopa o kojima Odisej nije ništa znao. On se samo svojom lađom privezao na kopno. Blizu obale ugleda visoku špilju zasjenjenu lovorovim grmom i pred njom ogradu od visoka kamena. Tu je stanovao Kiklop, potpuno sam…” (ulomak iz legende)

Nalazi se na južnoj padini gorskog lanca otoka Hvara, u blizini sela Humac. Pogled s ulaza na more naprosto je veličanstven. Špilja je bogata stalaktitima i stalagmitima, a sa svojim nišama čini prekrasan prizor. Od 1964. godine Grapčeva špilja je zaštićena kao geomorfološki spomenik prirode.

Prva istraživanja Grapčeve špilje proveo je prirodoslovac Grgur Bučić krajem 19 stoljeća. Detaljno znanstveno istraživanje proveo je akademik Grgo Novak od 1947. do 1952. godine. Materijal koji je prikupio omogućio je da se po prvi puta odredi nova kulturna pojava u prapovijesti na istočnoj obali Jadranskog mora – hvarsko-lisičićka kultura kasnog neolitika.

Sistematska iskapanja akademika Novaka u špilji su otkrila tri kulturna sloja od kojih je najzanimljiviji neolitički sloj, bogat ornamentiranom i obojenom keramikom. Keramika je okružena crtežima brodica iz čega se zaključuje da je otok Hvar već tada održavao trgovačke veze s udaljenim krajevima. Slika lađe, nađena u ovoj špilji, potječe iz 3000. godine prije Krista. Urezana je na vazi i predstavlja najstariju sliku lađe u Europi.

Neki čak smatraju da se u u Homerovu epu „Odiseja” Odisej borio s Kiklopom Polifemom upravo u Grapčevoj špilji.